Home » Čokolada, kraljica slatkiša: Koliko je dobra i kada treba biti oprezan?
Magazin

Čokolada, kraljica slatkiša: Koliko je dobra i kada treba biti oprezan?

Čokolada, kraljica slatkiša: U ovoj slatkoj poslastici uživaju svi, bilo da imate pet ili pedeset godina. Nakon napornog i stresnog dana uz šoljicu kafe i par kockica čokolade zaboravit ćete na sve probleme.

Veoma je teško pronaći osobu koja ne voli čokoladu. Taman se opustite i ono se pojavi neko ali…. Ali koliko je ona dobra za naše zdravlje? I počnemo je jesti s grižnjom savjesti jer se smatra nezdravom poslasticom, strahujemo da će nas udebljati, pokvariti naše zube, pojava dijabetesa i sl.

Da li ste se ikada zapitali kako nastaje čokolada?

Čokolada nastaje od kako praha, a koji dobijamo od mahune koja raste na drvetu Theobroma cacao. Raste u području oko Ekvatora. Prije otprilike 2.000 godina, Maje su bile iskusni uzgajivači kakao zrna i voljeli su da ih melju za osvježavajući topli napitak.

Kada se plod kakao drveta ubere, rasijeće se i izvadi sjeme. Nakon toga se samelje i miješa sa šećerom, maslacem, aromama i ostalim dodacima kako bi smo dobili gotov proizvod.

Važna činjenica je da je čokolada dobrog okusa i da je uživamo jesti, a to znači da konzumacijom čokolade organizam oslobađa dopamin. Povećava se serotonin u mozgu koji vam pomaže da dobro spavate i osjećate se dobro.

Sirova čokolada ili minimalno obrađena tamna čokolada s visokim sadržajem kakaa čvrstih tvari zdravija je od mliječne i bijele čokolade.Tamna čokolada ima od 50% do 90% čvrstih tvari kakaa, dok druge čokolade kao što su mliječna čokolada obično ima 10% do 30%.

Bijela čokolada je čisti kakao puter i ne nudi vam nikakve zdravstvene prednosti tako da se manje koristi u ishrani. Nema dokaza da čokolada izaziva fizičku ovisnost. Umjesto toga, naša osjećanja prema čokoladi imaju tendenciju da diktiraju naše ponašanje, jer ga povezujemo s utjehom, nagradom i slavljem.

Ako kupujete kvalitetnu tamnu čokoladu s visokim udjelom kakaa, onda je prilično hranjiva. Tamna čokolada sadrži: željezo, magnezij, bakar, mangan, kalij, fosfor, cink ,i selen.

Tamna čokolada je puna organskih spojeva koji su biološki aktivni i djeluju kao antioksidans. Može poboljšati protok krvi i sniziti krvni tlak. Studije su pokazale da jedenjem tamne čokolade u kojoj se nalazi veliki postotak kakaa koji sadrži flavanol, poboljšava funkciju mozga. Istraživanja su potvrdila da ljudi koji su jeli tamnu čokoladu došlo je do smanjenja razine hormona stresa kortizila.

Kakao prah koji se koristi za pravljenje tople čokolade sadrži manje masti jer ne uključuje kakao puter i druge masti koje se nalaze u čokoladi. Međutim, ovisno o tome s čime pomiješate kakao prah, vaš topli čokoladni napitak može sadržavati toliko energije (kalorija), masti i šećera kao između jedne i dvije i po prosječne pločice čokolade.

Svaki višak energije koji konzumirate dovest će do debljanja. Jedna čokoladica u prosjeku ima 250 kcal. To je ekvivalentno 10 posto muškog i 12 posto ženskog preporučenog dnevnog unosa. Da bi izgubio energiju dobijenu iz čokoladice, osoba od 50 godina treba da hoda 45-60 minuta.

Većina ljudi koji imaju dijabetes obično mogu konzumirati čokoladu u umjerenim količinama i kao dio zdravog načina života i prehrane jer je veoma opasno po njihovo zdravlje i život.

Tamna čokolada ima mnogo zdravstvenih prednosti i svakako se u njoj može uživati uzimajući u obzir konzumiranje umjerene količine.